
Julijanskog kalendara se, pored Srpske pravoslavne crkve, pridržavaju i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Kopti, neki manastiri na Svetoj gori i slično.
Dan Hristovog rođenja počinje ponoćnom liturgijom u pravoslavnim hramovima i praznuje se tri dana. Ljudi se pozdravljaju rečima „Mir Božji, Hristos se rodi“, a otpozdravlja se sa „Vaistinu se rodi“. Na ovaj način bi trebalo da se pozdravlja sve do Bogojavljenja, 19. januara.
Po tradiciji koju neguje srpski narod, na Božić rano ujutru u kuću dolazi specijalan gost koji se zove položajnik. Pošto pozdravi dom božićnim pozdravom i izljubi se sa ukućanima, položajnik odlazi do šporeta i džara vatru uz zdravicu: „Koliko varnica, toliko srećica, koliko varnica toliko parica. Koliko varnica toliko u toru ovaca, koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, koliko varnica, toliko gusaka i piladi, a najviše zdravlja i veselja, amin, Bože daj.“
Na Božić se takođe mesi česnica, za koju se veruje da nosi taj naziv jer se mesi za česti (u čast) Isusa Hrista. Običaj je da se u česnicu stavi novčić, a najsrećniji će ga izvući prilikom lomljenja pogače. Božić je danas obično praćen bogatom trpezom na kojoj glavno mesto zauzima praseće pečenje.
M.V.