
Tačnije, 1998. je poslednja generacija. Još 2017. godine po nalogu inspekcije izdato je Rešenje o rušenju postojećeg objekta, jer je u veoma lošem stanju i nije moguća rekonstrukcija. Prema podacima iz katastra nepokretnosti, zgrada je u vlasništvu opštine Kula 1/1 i nije deo kulturnog dobra koji spada pod Republički Zavod za zaštitu spomenika kulture.
Prvobitan naziv mu je bio Narodni univerzitet, a osnovan je 1935. godine. Prvi predsednik Narodnog univerziteta u Kuli bio je dr. Lazar Dujić, advokat, a predavanja su se organizovala posebno za žene, posebno za muškarce. Najintenzivniji rad univerziteta zabeležen je od 1951. do 1954. godine, a reorganizacijom 1956. godine Narodni univerzitet je nastavio sa radom pod nazivom Radnički univerzitet. Novi oblici i sadržaji rada imali su za cilj da omoguće, prvenstveno radnicima, sticanje stručnih znanja iz raznih proizvodnih zanimanja putem kurseva i seminara.
Prema Planu detaljne regulacije centra Kule taj objekat je predviđen za javnu ustanovu, zbog čega nije mogao biti prodat.