Po hrišćanskom verovanju, vaskresenjem, Gospod je pokazao da je jači od smrti i nakon Vaskrsa je sa njima proveo 40 dana podučavajući ih kako da šire veru i njegovo učenje. Nakon toga se, po predanju, popeo na Maslinsku goru i uzneo na nebo. Pre toga, učenicima je rekao: „Idite po svemu sveti i propovedajte Evanđelije svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen“.
Tako su apostoli proneli vest o Isusovom čudu u svet i time počeli da čovečanstvo spasavaju – odatle naziv Spasovdan. Zato je ovaj dan vreme slavlja i simbol pobede nad smrću.
Mnogi običaji za Spasovdan sačuvani su još iz predhrišćanskih vremena.
Na ovaj dan se u mnogim selima organizuje litija kada povorka sa sveštenicima na čelu obilazi oko crkve i izgovara molitve. Negde se ljudi okupljaju i kod mesnih zapisa – prastarih stabala za koja se veruje da čuvaju sela. Tu se i donosi hrana, igra se i peva.
Spasovdan je ujedno i krsna slava grada Beograda. Liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i litijom centralnim gradskim ulicama Beograd će danas obeležiti svoju slavu.
Ovogodišnji domaćin slave je gradonačelnik Zoran Radojičić, a kako je najavljeno, u devet sati počeće liturgija u Vaznesenjskoj crkvi koju će služiti Srpske pravoslavne crkve Porfirije.
Uz oglašavanje zvona u svim gradskim crkvama u 19 sati će početi litija koju će predvoditi patrijarh Porfirije, a u kojoj će učestvovati predstavnici Grada Beograda, sveštenici, članovi beogradskih crkvenih horova, predstavnici različitih gradskih službi i građani.
Litija će biti formirana ispred Vaznesenjske crkve, u Ulici admirala Geprata, odakle će se kolona kretati ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana preko Trga Slavija i dalje Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save na Vračaru, gde će biti služen moleban za Beograd i njegove stanovnike.
Prošle godine, zbog pandemije koronavirusa, litije nije bilo.